| s-1
| Pojava svinjske gripe u Meksiku i njezino širenje u druge zemlje izazvali su posljednjih dana pravu paniku širom svijeta. |
| s-2
| Ne bez razloga. |
| s-3
| Naime, unatoč tome što postoje bolesti koje su teže izlječive i koje u većem postotku završavaju smrću poput ebole ili SARS-a, gripa u suvremenom svijetu ostaje najopasnija zarazna bolest. |
| s-4
| Znanstvenici ističu da upravo infekcije koje ne ubijaju brzo i u velikim postocima imaju veći potencijal širenja, a konačan rezultat je veći broj mrtvih. |
| s-5
| Za razliku od uobičajenih sezonskih gripa, novi sojevi, na koje ljudi nisu razvili nikakav imunitet, a koji se s vremena na vrijeme pojavljuju, imaju sposobnost izazvati pandemiju i odnijeti golemi broj žrtava. |
| s-6
| Nije stoga čudno da su vlasti i liječnici u mnogim zemljama požurili uvesti ozbiljne mjere predostrožnosti i zaštite kako bi obuzdali širenje opasnog novog virusa. |
| s-7
| Iako nije dobro izazivati paniku, u ovakvim trenutcima nije loše podsjetiti se na velike svjetske pandemije zabilježene u povijesti kako se ozbiljnost situacije ne bi podcijenila. |
| s-8
| Donosimo vam stoga pregled pet najsmrtonosnijih o kojima postoje zapisi. |
| s-9
| Prvu pandemiju zabilježenu u povijesti opisao je grčki povjesničar Tukidid 430. prije Krista. |
| s-10
| Izbila je tijekom Peloponeskog rata između Atene i Sparte, a odnijela je najmanje 30.000 života Atenjana (umrlo je između jedne i dvije trećine svih stanovnika). |
| s-11
| Tukidid piše: Zdravi ljudi odjednom su dobili vrućicu u glavi, crvenilo i upalu u očima, unutrašnji dijelovi tijela poput grla i jezika postali su im krvavi i iz njih se širio neugodan zadah. |
| s-12
| Potom je došao kašalj, proljev, grčevi i čirevi na koži. |
| s-13
| Šačica je preživjela, međutim, i oni su ostali bez prstiju, vida te čak spolnih organa. |
| s-14
| Bolest do danas nije identificirana. |
| s-15
| Grčki liječnik Galen opisao je 165. nakon Krista pandemiju za koju se danas vjeruje da su bile velike boginje, a koju su iz Mezopotamije u Rim donijeli vojnici. |
| s-16
| Bolest je nazvana po Marku Aureliju Antoniju, jednom od dvojice rimskih careva koji su umrli od nje. |
| s-17
| Na vrhuncu pandemije od bolesti je dnevno u Rimu umiralo oko 5000 ljudi, a ukupno je odnijela oko pet milijuna života. |
| s-18
| Između 541. i 542. u Bizantskom je carstvu izbila bolest koja je nazvana po caru Justinijanu I. |
| s-19
| U Konstantinopolisu je od nje svakodnevno umiralo oko 10.000 ljudi. |
| s-20
| U nedostatku vremena i prostora za pokop, tijela su ležala na ulicama grada. |
| s-21
| Do kraja pandemije populacija grada je prepolovljena. |
| s-22
| Povjesničari vjeruju da je desetkovala stanovništvo istočnog dijela Sredozemlja. |
| s-23
| Izazvao ju je uzročnik tzv. bubonske kuge bakterija yersinia pestis. |
| s-24
| Bila je to prva pandemija kuge koja je kasnije više puta poharala čovječanstvo i odnijela više od 200 milijuna života. |
| s-25
| Nakon Justinijana najstrašnija pandemija kuge zabilježena je u 14. stoljeću. |
| s-26
| Opisana je kao crna smrt, a nitko ne zna pouzdano odakle je stigla. |
| s-27
| Vjeruje se da su je donijeli putnici u trgovačkim karavanima. |
| s-28
| Odnijela je oko 25 milijuna života odnosno četvrtinu tadašnje europske populacije. |
| s-29
| Pojavila se u tri oblika: bubonska, plućna i septisemična. |
| s-30
| Posljednji put zabilježena je 1855. kada se iz Kine proširila u Indiju, Afriku i Ameriku. |
| s-31
| Kuga je službeno nestala 1959. |