| s-1
| Prema njegovom mišljenju, srpanjskim izmjenama poreznog zakona opet je uveden svojevrsni mišung koji nosi niz potencijalnih problema. |
| s-2
| Država se odrekla poreza na dohodak i u fazi isplate mirovina, a smanjeno stimulira uplate koje pojedinci sami uplaćuju, tvrdi Anušić. |
| s-3
| U šest otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova (DMF) štedi malo više od 161.000 osiguranika, a u 15 zatvorenih DMF-ova njih tek 17.600. |
| s-4
| Prema izračunu koji je pokazala Andrea Kogej, voditeljica prodaje Raiffeisen mirovinskog društva, muškarac koji u 3. stup 30 godina izdvaja 500 kuna mjesečno imat će nakon odlaska u mirovinu sa 65 godina 2314 kuna doživotne mirovine. |
| s-5
| Prosječna mirovina koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje trenutno je 2163 kune. |
| s-6
| Zoran Anušić navodi primjer Čilea kao način kako stimulirati zaposlene da počnu štedjeti u 3. stupu. |
| s-7
| Tamo je država 2005. godine svakom osiguraniku na kućnu adresu poslala projekciju kolika će biti njegova mirovina u slučaju pune i prijevremene mirovine. |
| s-8
| To se pokazalo kao najbolji poticaj za ulazak u dobrovoljnu mirovinsku štednju, istaknuo je Anušić. |
| s-9
| Savjetnica - urednica u časopisu Računovodstvo i financije Marija Zuber pokazala je kako je ljetošnjim poreznim izmjenama oporezivanje uplata u 3. stup za poslodavca ukinuto, a za zaposlenike odgođeno i prebačeno u budućnost, odnosno u vrijeme kada će mu se isplaćivati mirovina. |
| s-10
| Zuber je navela nekoliko koristi za radnika ako mu poslodavac uplaćuje 500 kuna mjesečno u 3. stup. |
| s-11
| To je veća socijalna sigurnost, veća mirovina te produženje obveze plaćanja poreza na dohodak, možda i u razdoblje kada porezno opterećenje bude manje. |
| s-12
| Više od 46 posto imovine svih dobrovoljnih mirovinskih fondova uloženo je u državne obveznice. |
| s-13
| Na taj način osiguranici financiraju državno krpanje proračunskog deficita, moglo se čuti na okruglom stolu. |
| s-14
| Domaći mirovinski fondovi očito još neko vrijeme ne mogu računati na nastavak mirovinske reforme u smislu odavno najavljivanog (i zazivanog) povećanja stope izdvajanja doprinosa u fondove drugog stupa, ali zato sve aktualnijim postaje pitanje uvođenja 'generacijskih portfelja' ili takozvanih potportfelja s obzirom na dob članova mirovinskih fondova. |
| s-15
| Nedavne zakonske promjene u okviru poreznog sustava, a shodno Vladinu programu gospodarskog oporavka, za mirovinske su fondove trećeg stupa pak napokon donijele poticajniji okvir za dobrovoljnu mirovinsku štednju. |
| s-16
| Poslodavcima koji za svoje zaposlenike uplaćuju u treći stup to postaje porezno priznati rashod. |
| s-17
| Koliko će to potaknuti razvoj tog segmenta ovisit će, kao i ukupne perspektive fondovske industrije, o oporavku sektora poduzeća i putu izlaska gospodarstva iz recesije, zbog čega su i te prognoze sastavni dio konferencije. |
| s-18
| U području investicijskih fondova, u prvom redu onih otvorenog tipa, zakonodavno usklađivanje s Europskom unijom već je donijelo niz promjena, ali taj proces, prema najavama predsjednika Uprave Hanfe Ante Samodola, zahtijevat će uskoro ponovne promjene zakona. |
| s-19
| U protekle dvije godine ponovno je pojačana dominacija fondova koji posluju u okviru nekoliko bankarskih grupa i u prednosti su već zbog prodajnih kanala koje im nudi okrilje banke. |
| s-20
| Izrazita dominacija četiriju 'investa' u vlasništvu banaka za mnoge je tržišne aktere razlog za zabrinutost, no pitanje je je li to ipak nepovratan proces. |
| s-21
| Od gotovo 500 milijardi kuna imovine financijskog sektora u Hrvatskoj na fondovsku se industriju, odnosno mirovinske i investicijske fondove, danas odnosi 10-ak posto. |
| s-22
| Nakon razdoblja bržeg rasta nebankovnog sektora u odnosu na banke, s financijskom se krizom ponovno u cjelini pojačala bankocentričnost sustava. |
| s-23
| Taj trend ublažili su tek mirovinski fondovi kao dio nebankovnog sektora, čija imovina u najvećoj mjeri nije stvar izbora već obveznog mjesečnog izdvajanja doprinosa u II. mirovinski stup. |
| s-24
| Sve ostale 'nebankovne' institucije u protekle su se dvije godine suočile s pojačanim oprezom ulagača, utjecajem recesije, poljuljanim povjerenjem i investicijskim raspoloženjem, što su posebice osjetili akteri u segmentu otvorenih investicijskih fondova. |
| s-25
| U svakom slučaju, kako napominje Samodol, portfelj industrija će u nadolazećem razdoblju doživjeti još podosta promjena, kako regulatornih, tako i onih vezanih uz modele alokacije. |
| s-26
| S tim u vezi se pak već duže vrijeme govori kako su domaći mirovinski fondovi 'prerasli' domaće dioničko tržište. |
| s-27
| O tome govore vrijednosti dioničkog portfelja OMF-ova iskazane kroz burzovne promete, odnosno ekvivalent broja dana trgovanja na Zagrebačkoj burzi, koji je s padom prometa u protekle dvije godine višestruko povećan i upućuje na ograničenja koja će u budućnosti zasigurno voditi osjetnom povećanju ulaganja u inozemstvu. |
| s-28
| Danas se dalekom prošlošću čini vrijeme kad su domaći OIF-ovi imovinom premašivali 'mirovince' (2006. i 2007. godine). |
| s-29
| Godinama je imovina investicijskih fondova rasla gotovo geometrijskom progresijom te je 2007. dosegnula 30-ak milijardi kuna (mirovinski fondovi 21 milijardu), no u samo godinu dana okopnila je za više od dvije trećine (na 9,8 milijardi kuna). |
| s-30
| Do danas se uspjela vratiti na 13,8 milijardi kuna. |
| s-31
| Dosta govore i grubi podaci o poslovanju društava za upravljanje mirovinskim i investicijskim fondovima. |
| s-32
| Nakon stotinjak milijuna kuna dobiti u 2008. godini mirovinska su društva (drugi stup) zajedno iskazala nešto više od 140 milijuna kuna dobiti. |
| s-33
| Za razliku od Moody'sa, koji je početkom mjeseca zadržao dugoročni rejting Holdinga na jednoj razini iznad 'spekulativnog ulaganja' i sa stabilnim izgledom, S&P svoju analizu nije bazirao na financijskim, nego na političkim pokazateljima u Zagrebu. |
| s-34
| Ono o čemu smo već toliko puta pisali - da Grad ne želi više plaćati svoje obveze prema Holdingu, ključni je element spuštanja rejtinga. |
| s-35
| Zanimljivo je zašto se ocjene dviju najuglednijih svjetskih bonitetnih kuća razlikuju, iako su dosad imali istovjetne rejtinge za Holding. |
| s-36
| Ne treba zaboraviti da je Moody's ipak prije tri godine investitorima u obveznice Holdinga preporučio kupnju i dao stabilne izglede upravo zbog činjenice da će Grad Zagreb uvijek 'biti tu' i pomoći svojoj tvrtki, te da, pojednostavljeno, Holding zbog toga i činjenice da je monopolist - ne može propasti. |
| s-37
| Politička situacija je već dugo drukčija i Grad ne samo da ne pomaže, nego ne plaća ni ugovoreno. |
| s-38
| Moody's je unatoč tomu, valjda i zbog vlastite vjerodostojnosti, odlučio zadržati prošlogodišnji rejting. |
| s-39
| Ovaj naš primjer samo potvrđuje zašto je rejting samih rejting agencija u cijelom svijetu srozan. |
| s-40
| No, na stranu sporni kriteriji bonitetnih kuća. |
| s-41
| Zagrebački holding srlja iz duga u dug za tekuće poslovanje, a godinu će završiti s milijunskim gubicima. |
| s-42
| Milan Bandić mu je dužan stotine milijuna kuna i gura ih sve dublje. |
| s-43
| Unutarnjih reformi i uštedi nema. |
| s-44
| Svaka stranka u Zagrebu, od SDP-a do HDZ-a, kroz Holding pokušava graditi svoje političke platforme za sljedeće izbore, a sitni kadrovski interesi i podmetanja su svakodnevnica. |
| s-45
| I Zagrepčanima i tvrtkama u glavnom gradu ti sukobi već su postali stvar na koju ne obraćaju pozornost, a mnogi i ne razumiju njihovu prirodu. |
| s-46
| Međutim, nakon ovog konačnog pada rejtinga, a ako se sukobi nastave, dodatno će sve to osjetiti na svojoj koži. |
| s-47
| Od ralica koje neće čistiti ceste, preko dizanja cijena, pa do otpuštanja zaposlenika. |
| s-48
| Neće biti novih vrtića i škola, kao ni proširenja i obnove cesta ili nove infrastrukture. |
| s-49
| Ukidanje povlastica poput besplatnog prijevoza ili raznih vidova subvencija tvrtkama su potpuno izgledni. |
| s-50
| Ukratko, sve ono što su imali prošlih godina, bilo da su radili za Zagreb i Zagrebački holding, primali od njih pomoć ili samo plaćali njihove usluge, mogu u dobroj mjeri zaboraviti. |
| s-51
| Proračun Zagreba će sljedeće godine pasti na tek 6,5 milijardi kuna pa će, samim tim, Holding i dalje biti u problemima. |
| s-52
| Tek nakon jasne poruke S&P-a da su svojom politikom srušili rejting Holdinga i tako za iznos kamata izbili novac iz džepova Zagrepčana, na svim razinama gradske uprave su poručili da moraju početi surađivati. |
| s-53
| No, to je još jedna dimna zavjesa. |
| s-54
| Rovovi na relaciji SDP - Milan Bandić - Skupština - Holding su preduboki. |
| s-55
| Pred izbore, iz njih će nastaviti gledati urušavanje sustava. |
| s-56
| I pokušati prebaciti krivnju na drugoga. |
| s-57
| U Zabi kamatna stopa na kunska jednomjesečna oročenja (Posebna ponuda) iznosi 4,2 posto, na tri mjeseca 4,7 posto, na pola godine 5,2 posto godišnje. |
| s-58
| Ukoliko klijent kune oročava na godinu dana dobiva kamatu od 5,7 posto ili 6,2 posto ako se radi o najmanje dvogodišnjem oročenju. |
| s-59
| Erste banka pak, nudi 3,8 posto kamata na kune (jedan mjesec), 4,1 posto na više od tri mjeseca pa sve do 6,25 posto na oročenja iznad 3 godine. |
| s-60
| Iznos obračunate kamate u Erste banci se ne mijenja neovisno o tome ugovara li se kamatna stopa kao promjenjiva ili fiksna. |
| s-61
| Za sve koji nipošto novac ne žele držati u čarapi, pa ni nekoliko dana, četvrta po veličini Raiffeisen banka nudi oročavanje na najmanje deset dana za što isplaćuje više od drugih banaka koje za tako kratki rok nude isključivo a vista štednju uz kamatu nižu od 0,5 posto. |
| s-62
| U skladu s tim, ukoliko klijent oroči svoju kunsku ušteđevinu na rok od deset do trideset dana banka će mu isplatiti godišnju kamatu od 3,5 posto, kamata za štednju na rok od jednog mjeseca iznosi 4,5 posto, tri mjeseca 4,7 posto, više od šest mjeseci 4,8 posto, a više od godinu dana 5,25 posto. |
| s-63
| Kao i druge banke, i RBA je najdarežljivija ako klijent ne dira štednju; tako je, primjerice, najstimulativnija kamatna stopa za oročenja na najmanje dvije godine iznosi 5,5 posto te 5,65 posto na tri godine. |
| s-64
| Osim duljine oročenja, RBA banka stimulira ugovaranje oročavanja štednje uz nepromjenjivu kamatnu stopu. |
| s-65
| Tako najniži kamatnjak iznosi pet posto (jedan mjesec) pa sve do 6,5 posto (štednja na rok duži od pola godine). |
| s-66
| Privredna banka Zagreb svojim štedišama za najpopularniju valutu, eure, ovisno o duljini oročenja i visini iznosa nudi kamatne stope u rasponu od 1,6 posto do 3,6 posto godišnje. |
| s-67
| Tako se kamate na štednju u eurima na najkraći rok od mjesec dana, kreću od 1,6 do 2,6 posto. |
| s-68
| Kamatna stopa na novac oročen na tri mjeseca kreće se u rasponu od 1,85 do 3,15 posto, a na pola godine 2,2 pa sve do 3,6 posto. |
| s-69
| U Zagrebačkoj banci, inače najvećoj domaćoj financijskoj instituciji, u Posebnoj ponudi oročene štednje raspon kamata na devize kreće se od tri do najviše 5,5 posto te se uvećava za pola postotnog boda po svakom obračunskom razdoblju. |
| s-70
| Tako, kamata za oročenje manje od deset tisuća eura na jedan mjesec iznosi 3 posto, na tri mjeseca 3,5 posto, na šest mjeseci 4 posto, na godinu dana 4,5 posto te na dvije godine 5 posto. |
| s-71
| Jednako tako raste i kamatna stimulacija na iznose veće od deset tisuća eura; ona je u startu viša za 0,5 postotnih bodova od iznosa manjih od deset tisuća eura. |
| s-72
| Kao najpovoljniji oblik dugoročne štednje, u RBA ističu svoju premijsku štednju RBA Štednja Plus kod koje klijenti ostvaruju pravo na premiju. |
| s-73
| Iznos premije ovisi o roku oročenja i to deset posto na uloge oročene na rok preko 24 do 36 mjeseci, 15 posto za one oročene do 60 mjeseci te 20 posto za štednju oročenu preko 60 mjeseci, kažu iz Odjela za odnose s javnošću RBA banke. |
| s-74
| Premijsku štednju, uz premije od najmanje 5 do dvadeset posto, ističu i u Erste banci. |
| s-75
| Aktivna štednja omogućuje oročavanje putem višekratnih uplata uz samostalno određivanje dinamike. |
| s-76
| Kamatne stope na kratkoročnu kunsku štednju (od šest mjeseci do godine dana) iznose 4,1 posto, dok se one iznad godine dana kreću od 4,4 do 5,2 posto, kažu u Erste banci. |
| s-77
| Iako se štedna paleta neprekidno mijenja, a iznos kamatne stope ovisi o iznosu, visini i duljini oročenja te je li kamatna stopa fiksna ili promjenjiva, uskoro bi se u jednadžbu isplativosti ozbiljno mogla uključiti i inflacija. |
| s-78
| Naime, svojim ranijim upozorenjima guverner Željko Rohatinski prije dva dana dodao je i ono da bi građani mogli početi povlačiti štednju iz banaka jer bi visoka inflacija istopila njihove zarade. |
| s-79
| Stopa inflacije u srpnju je dosegla 8,4 posto, što je ipak daleko više od ijedne kamate na oročenu štednju u bilo kojoj banci. |
| s-80
| Zato će jesen gotovo sigurno, osim kiše, donijeti i korekciju cijene posuđenog novca. |