s-1
| Odlučnost zemalja jugoistočne Europe u provedbi privatizacije |
s-2
| Privatizacija se smatra važnim dijelom reforme u jugoistočnoj Europi, te ima značajan potencijal za vršenje utjecaja na gospodarski rast. |
s-3
| Međutim, s obzirom da je većina državnih tvrtki već privatizirana (uz iznimku komunalnih poduzeća), izgledi za budući rast ovisit će o novim poduzećima i razvoju postojećeg privatnog sektora. |
s-4
| Southeast European Times je razmotrio pojedine specifičnosti i izglede za budućnost. |
s-5
| Konzorcij je za rekordnih 1,2 milijarde eura kupio 40-postotni udio u Mobiltelu, najvećem pružatelju usluga mobilne telefonije u Bugarskoj. |
s-6
| Predstavlja li proces privatizacije još uvijek jedan od najvažnijih elemenata gospodarske reforme u zemljama jugoistočne Europe (SEE)? |
s-7
| Određeni se zaključci na ovu temu navode u studiji EBRD-a 'Fokusiranje jugoistočne Europe', koja je nedavno objavljena kao knjiga. |
s-8
| Razvijajući se iz režima u kojima privatno vlasništvo nije predstavljalo temelj poslovanja, većina je zemalja u regiji privatizaciju smatrala važnim pokretačem usvajanja tržišnog gospodarstva tijekom posljednjih 12 godina. |
s-9
| Dobrobiti pokretanja dinamične privatizacije detaljno su opisane u ekonomskoj literaturi i potkrijepljene iskustvima zemalja u razvoju diljem svijeta. |
s-10
| Općeprihvaćeno je mišljenje kako privatizacija pogoduje boljem korištenju zakonitosti ekonomije velikih brojeva, te povećanju učinkovitosti. |
s-11
| Nadalje, privatizacija privlači svježi kapital i napredni tržišno orijentirani oblik upravljanja, popraćen odgovarajućim vještinama. |
s-12
| Istovremeno, ona potencijalno predstavlja značajan izvor prihoda države i dobar način privlačenja izravnih stranih ulaganja u regiju. |
s-13
| Sagledamo li privatni sektor kao glavni pokretač budućeg rasta u zemljama jugoistočne Europe, privatizaciju možemo smatrati: …pričom o uspjehu. |
s-14
| Premda je u svojim ranim etapama privatizacija možda povećala nezaposlenost, uzrokujući valove otkaza u državnim poduzećima koja su zapošljavala više od potrebnog broja djelatnika, dugoročno je donijela velike koristi. |
s-15
| Udio privatnog sektora u BNP-u je povećan, kao što je vidljivo iz niže priloženog grafikona utemeljenog na podacima EBRD-a. |
s-16
| Uspoređujući razine udjela privatnog sektora u BDP-u 1995. i 2003., čini se kako je pet zemalja u regiji trenutno doseglo ili premašilo 60 posto. |
s-17
| Hrvatska je u veljači 2004. najavila kako planira prodaju manjinskih udjela u 823 tvrtke za godinu dana. |
s-18
| Država je najavila i namjeru zatvaranja privatizacijskog tijela u roku od tri mjeseca i prijenosa sve preostale državne imovine pod središnju upravu. |
s-19
| Bosna i Hercegovina (BiH), te Srbija i Crna Gora, u kojima je proces privatizacije pokrenut kasnije, trenutno se nalaze negdje na pola puta. |
s-20
| Užurbano rade na dovršetku privatizacije malih razmjera. |
s-21
| Primjerice, sve su državne mljekare u Srbiji trebale biti privatizirane do lipnja 2004.; do sada ih je većina prodana ili je postignut dogovor s investitorima. |
s-22
| Gotovo u svim državama, privatizacija zemljišta je u slučajevima gdje je ovo primjenjivo bila započeta i dovršena prva, nakon čega su uslijedile kuće, maloprodajni dućani i sitne uslužne djelatnosti. |
s-23
| Ovo se može smatrati uspješnom etapom. |
s-24
| Indeks reforme EBRD-a, čiji je raspon od 1 do 4, dodjeljuje visoke ocjene privatizaciji malih razmjera: gotovo sve zemlje postigle su između 4- i 4+. |
s-25
| BiH, te Srbija i Crna Gora postigle su ocjenu 3 uslijed činjenice da je privatizacija kasnije pokrenuta. |
s-26
| Metode privatizacije u zemljama jugoistočne Europe izravno utječu na nastojanja na kvalitetnijem restrukturiranju poduzeća i povećanju učinkovitosti. |
s-27
| Zemlje u ovoj regiji primjenjivale su čitav niz metoda. |
s-28
| Albanija, Hrvatska, Makedonija i Rumunjska odabrale su kao primarnu metodu otkup od strane uprave i zaposlenika, dok su BiH, te Srbija i Crna Gora uglavnom koristile kuponsku privatizaciju. |
s-29
| Za izravnu prodaju kao primarnu opciju odlučila se Bugarska. |
s-30
| Na Kosovu su, uslijed još neriješenih problema vezanih uz izgradnju nacije i opsežne reforme institucija, 99-godišnji ugovori o zakupu odabrani kao metoda privatizacije poduzeća u društvenom vlasništvu. |
s-31
| Učešće stranog kapitala još je jedna značajna karakteristika privatizacije. |
s-32
| Ovdje postoje brojne priče o uspjehu. |
s-33
| Primjerice, najveća hrvatska farmaceutska tvrtka Pliva prodala je svoju dansku podružnicu Pliva Pharma Nordic tvrtki United Nordic Pharma, čiji je vlasnik islandska grupacija Pharmaco. |
s-34
| U međuvremenu je konzorcij koji tvore ABN AMRO Capital, Citigroup Investments i nekoliko privatnih investicijskih fondova za rekordnu cijenu od 1,2 milijarde eura postao vlasnikom 40-postotnog udjela u Mobiltelu, najvećem bugarskom pružatelju usluga mobilne telefonije. |
s-35
| Preostali je većinski udio u vlasništvu triju privatnih austrijskih investitora. |
s-36
| U veljači 2004., tvrtka Bulgarian Telecommunications Company postala je vlasništvo Viva Ventures, podružnice američkog investicijskog fonda Advent International. |
s-37
| Vrijedi spomenuti i prodaju kontrolnog udjela od 81,1 posto rumunjske pivovare Aurora pivovari SABMiller, čije je sjedište u Velikoj Britaniji. |
s-38
| Isto je tako, prodajom najveće albanske banke austrijskom kupcu, Tirana učinila značajan korak u svojim nastojanjima na privatizaciji strateških sektora u gospodarstvu. |