| s-1
| Pridošlice, koje su od kraja lipnja do kraja rujna zaronile u minus su: Partner banka, Credo banka i Kreditna banka Zagreb. |
| s-2
| Još krajem lipnja, pokazuju privremeni podaci Hrvatske narodne banke (HNB), dobit prije oporezivanja ovih banaka bila je između jednog i pet milijuna kuna. |
| s-3
| Najveći gubitaši su, pak, Banka kovanica i Croatia banka. |
| s-4
| Banka kovanica je kraj rujna dočekala s gubitkom prije oporezivanja od 37,6 milijuna kuna, a Croatia banka s gubitkom od 25,2 milijuna kuna. |
| s-5
| Adekvatnost kapitala banaka koje posluju s minusom je relativno zadovoljavajuća, mada se ona u slučajevima Karlovačke i Credo banke bliži graničnim vrijednostima. |
| s-6
| Na razini cijelog bankovnog sustava ta je mjera stabilnosti ponešto snižena u odnosu na kraj lipnja no još uvijek iznosi sasvim solidnih 18,67 posto. |
| s-7
| Ukupna aktiva poslovnih banaka je krajem rujna iznosila 384,2 milijarde kuna, pokazuju podaci HNB-a. |
| s-8
| Od početka godine ta je aktiva porasla skromnih 1,6 posto. |
| s-9
| Među šest najvećih banaka, koje imaju aktivu veću od 25 milijardi kuna, rast veći od prosjeka sustava zabilježila je samo najveća među njima, Zagrebačka banka. |
| s-10
| U devet mjeseci aktiva te banke porasla je za 2,1 posto na 94,8 milijardi kuna. |
| s-11
| Ostale su velike banke bilježile rast manji od prosjeka sustava, a neke od njih čak i pad aktive. |
| s-12
| Vrijedi istaknuti i da se borba za četvrto mjesto po visini aktive između Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banke dodatno zaoštrila. |
| s-13
| RBA je krajem rujna imala aktivu od 39,04 milijardi kuna, a Hypo Alpe-Adria banka tek 80 milijuna kuna manju. |
| s-14
| Na polugodištu ta je razlika bila desetak puta veća. |
| s-15
| Podaci o dobiti prije oporezivanja pokazuju da je ukupna dobit svih banaka ove godine desetak posto niža nego u prvih devet mjeseci prošle godine. |
| s-16
| Do kraja rujna je ta dobit dosegnula 3,45 milijardi kuna, dok je lani iznosila 3,81 milijardu. |
| s-17
| Zagrebačka banka ostala je jedina čija je, kao i lani, dobit bila viša od milijardu kuna. |
| s-18
| No, za razliku od lani kad je iznosila 1,4 milijardi, ove je godine ona tek premašila milijardu. |
| s-19
| Ugodno su iznenađenje, među najvećih šest banaka, već spomenute Raiffeisen i Hypo Alpe-Adria banke, koje su usprkos otežanim uvjetima poslovanja uspjele ostvariti višu dobit prije oporezivanja. |
| s-20
| Kod RBA ona je porasla sa 390,9 milijuna kuna lani na 433,8 milijuna kuna ove godine, a kod Hypo banke dobit je skočila sa 207,4 na gotovo 244 milijuna kuna. |
| s-21
| No nad ovakve pozitivne vijesti još se uvijek nadvija zloglasan podatak o sve većem broju banaka koje posluju s gubitkom. |
| s-22
| Ta je situacija posebno zabrinjavajuća kod onih koje te gubitke bilježe već nekoliko uzastopnih tromjesečja. |
| s-23
| Sudbina tih banaka vrlo je neizvjesna, a opcija je mnogo. |
| s-24
| Najbolja bi bila da se te banke spoje s nekim većim bankama koje bi možda mogle imati interesa u ovakvom načinu širenja. |
| s-25
| Prinudne uprave ili stečajevi lošija su rješenja, no još uvijek bolja od beskonačne agonije i gomilanja gubitaka. |
| s-26
| PBZ uvela je tako bankarsku uslugu PBZ365@NET za čije je korištenje potrebno biti vlasnik ili opunomoćenik tekućeg ili žiroračuna u Privrednoj banci Zagreb s urednim poslovanjem, te popuniti pristupnicu koja se predaje u matičnu poslovnicu u kojoj je otvoren račun. |
| s-27
| Zagrebačka banka pokrenula je uslugu E-ZABA koja također omogućava vođenje računa i obavljanje bezgotovinskog kunskog i deviznog platnog prometa putem Interneta. |
| s-28
| Usluga E-ZABA internetskog bankarstva omogućuje trenutno izvršenje naloga u korist računa primatelja unutar banke te ostala obavljanja domaćeg i deviznog platnog prometa. |
| s-29
| Sa 215.000 korisnika internetskog bankarstva, više od 160.000 korisnika telefonskog bankarstva, 240.000 korisnika SMS usluge te najveću mrežu od 550 bankomata, E-ZABA danas predstavlja vodeću financijsku instituciju na području direktnog bankarstva. |
| s-30
| Hypo Alpe-Adria-Bank ima uslugu HYPOnet internetskog bankarstva namijenjenu svim pravnim subjektima koji imaju otvoren kunski i ili devizni račun u toj banci za obavljanje domaćeg i deviznog platnog prometa. |
| s-31
| Prema posljednjim podacima iz Hypo-Alpe-Adria banke, HYPOnet uslugom internetskog bankarstva služi se više od 10.000 korisnika. |
| s-32
| Za sljedeću godinu planira se koncentracija na uvođenje novih funkcionalnosti u okviru postojećih usluga i općenito poboljšanje postojećih usluga radi njihova daljnjeg prilagođavanja zahtjevima korisnika. |
| s-33
| RBA kontinuirano ostvaruje porast broja korisnika internetskog bankarstva, a prema posljednjim podacima, ukupno je zabilježeno nešto više od 45 tisuća korisnika, od čega se gotovo 30.000 odnosi na stanovništvo, a ostatak na pravne osobe. |
| s-34
| U 2006. godini RBA planira proširenje usluge internetskog bankarstva novim produktima i uslugama, što je prvenstveno ciljano na pravne osobe koje sve više koriste internetsko bankarstvo kao primaran način komunikacije s bankom. |
| s-35
| Erste NetBanking usluga internetskog bankarstva Erste banke zabilježila je samo od početka godine do sredine rujna porast broja korisnika navedene usluge za 36 posto na gotovo 27.000 korisnika, koji su prepoznali prednosti navedene usluge. |
| s-36
| U Erste banci i dalje očekuju porast broja korisnika navedene usluge internetskog bankarstva, a i interes klijenata za mBanking, mobilno bankarstvo - jedinu uslugu te vrste u Hrvatskoj koja će početkom prosinca biti dostupna svim klijentima. |
| s-37
| Ovisno o broju zadanih naloga, svaka fizička, odnosno pravna osoba značajno štedi koristeći uslugu internetskog bankarstva Erste NetBanking u odnosu na obavljanje transakcija putem šaltera. |
| s-38
| Volksbanka uskoro izlazi s novom verzijom internetskog bankarstva koja će omogućiti više različitih pregleda, naloga kao i pohranjivanja predložaka, a paralelno će izdavanjem čip kartice po tekućim računima omogućiti građanima identifikaciju i odobravanje plaćanja. |
| s-39
| Za plaćanja drugima članicama grupe pojedine banke uglavnom ne zaračunavaju naknade, bez obzira na način plaćanja. |
| s-40
| Jednako tako, naknada se ne zaračunava ni za plaćanja u humanitarne svrhe. |
| s-41
| Pristupnine banke naplaćuju u rasponu od nula do 45 kuna, a mjesečne članarine kreću se u rasponu od nula do 20 kuna. |
| s-42
| U PBZ-u mjesečna naknada stoji osam kuna, a upisnina 45 kuna. |
| s-43
| Usluge internetskog bankarstva jeftinije su i do četiri puta od šalterskih. |
| s-44
| Usluga internetskog bankarstva E-Zaba za građane ugovara se bez naplate pristupnine, a mjesečna naknada stoji deset kuna. |
| s-45
| Za prijenose na račun poduzeća s računom unutar banke klijent plaća 0,50 kuna, a prijenos na račune drugih banaka stoji kunu po nalogu. |
| s-46
| Za pravne je osobe trošak pristupnine servisu internetskog bankarstva besplatan u Erste NetBankingu, servisu Volks@bank i E-Zabi, dok se mjesečne naknade za te servise kreću u rasponu od nula do 30 kuna. |