Sentence view
Universal Dependencies - Croatian - SET
Language | Croatian |
---|
Project | SET |
---|
Corpus Part | train |
---|
Annotation | Agić, Željko; Ljubešić, Nikola; Zeman, Daniel |
---|
Pojava svinjske gripe u Meksiku i njezino širenje u druge zemlje izazvali su posljednjih dana pravu paniku širom svijeta.
s-1
news.hr-s824
Pojava svinjske gripe u Meksiku i njezino širenje u druge zemlje izazvali su posljednjih dana pravu paniku širom svijeta.
Ne bez razloga.
s-2
news.hr-s825
Ne bez razloga.
Naime, unatoč tome što postoje bolesti koje su teže izlječive i koje u većem postotku završavaju smrću poput ebole ili SARS-a, gripa u suvremenom svijetu ostaje najopasnija zarazna bolest.
s-3
news.hr-s826
Naime, unatoč tome što postoje bolesti koje su teže izlječive i koje u većem postotku završavaju smrću poput ebole ili SARS-a, gripa u suvremenom svijetu ostaje najopasnija zarazna bolest.
Znanstvenici ističu da upravo infekcije koje ne ubijaju brzo i u velikim postocima imaju veći potencijal širenja, a konačan rezultat je veći broj mrtvih.
s-4
news.hr-s827
Znanstvenici ističu da upravo infekcije koje ne ubijaju brzo i u velikim postocima imaju veći potencijal širenja, a konačan rezultat je veći broj mrtvih.
Za razliku od uobičajenih sezonskih gripa, novi sojevi, na koje ljudi nisu razvili nikakav imunitet, a koji se s vremena na vrijeme pojavljuju, imaju sposobnost izazvati pandemiju i odnijeti golemi broj žrtava.
s-5
news.hr-s828
Za razliku od uobičajenih sezonskih gripa, novi sojevi, na koje ljudi nisu razvili nikakav imunitet, a koji se s vremena na vrijeme pojavljuju, imaju sposobnost izazvati pandemiju i odnijeti golemi broj žrtava.
Nije stoga čudno da su vlasti i liječnici u mnogim zemljama požurili uvesti ozbiljne mjere predostrožnosti i zaštite kako bi obuzdali širenje opasnog novog virusa.
s-6
news.hr-s829
Nije stoga čudno da su vlasti i liječnici u mnogim zemljama požurili uvesti ozbiljne mjere predostrožnosti i zaštite kako bi obuzdali širenje opasnog novog virusa.
Iako nije dobro izazivati paniku, u ovakvim trenutcima nije loše podsjetiti se na velike svjetske pandemije zabilježene u povijesti kako se ozbiljnost situacije ne bi podcijenila.
s-7
news.hr-s830
Iako nije dobro izazivati paniku, u ovakvim trenutcima nije loše podsjetiti se na velike svjetske pandemije zabilježene u povijesti kako se ozbiljnost situacije ne bi podcijenila.
Donosimo vam stoga pregled pet najsmrtonosnijih o kojima postoje zapisi.
s-8
news.hr-s831
Donosimo vam stoga pregled pet najsmrtonosnijih o kojima postoje zapisi.
Prvu pandemiju zabilježenu u povijesti opisao je grčki povjesničar Tukidid 430. prije Krista.
s-9
news.hr-s832
Prvu pandemiju zabilježenu u povijesti opisao je grčki povjesničar Tukidid 430. prije Krista.
Izbila je tijekom Peloponeskog rata između Atene i Sparte, a odnijela je najmanje 30.000 života Atenjana (umrlo je između jedne i dvije trećine svih stanovnika).
s-10
news.hr-s833
Izbila je tijekom Peloponeskog rata između Atene i Sparte, a odnijela je najmanje 30.000 života Atenjana (umrlo je između jedne i dvije trećine svih stanovnika).
Tukidid piše: Zdravi ljudi odjednom su dobili vrućicu u glavi, crvenilo i upalu u očima, unutrašnji dijelovi tijela poput grla i jezika postali su im krvavi i iz njih se širio neugodan zadah.
s-11
news.hr-s834
Tukidid piše: Zdravi ljudi odjednom su dobili vrućicu u glavi, crvenilo i upalu u očima, unutrašnji dijelovi tijela poput grla i jezika postali su im krvavi i iz njih se širio neugodan zadah.
Potom je došao kašalj, proljev, grčevi i čirevi na koži.
s-12
news.hr-s835
Potom je došao kašalj, proljev, grčevi i čirevi na koži.
Šačica je preživjela, međutim, i oni su ostali bez prstiju, vida te čak spolnih organa.
s-13
news.hr-s836
Šačica je preživjela, međutim, i oni su ostali bez prstiju, vida te čak spolnih organa.
Bolest do danas nije identificirana.
s-14
news.hr-s837
Bolest do danas nije identificirana.
Grčki liječnik Galen opisao je 165. nakon Krista pandemiju za koju se danas vjeruje da su bile velike boginje, a koju su iz Mezopotamije u Rim donijeli vojnici.
s-15
news.hr-s838
Grčki liječnik Galen opisao je 165. nakon Krista pandemiju za koju se danas vjeruje da su bile velike boginje, a koju su iz Mezopotamije u Rim donijeli vojnici.
Bolest je nazvana po Marku Aureliju Antoniju, jednom od dvojice rimskih careva koji su umrli od nje.
s-16
news.hr-s839
Bolest je nazvana po Marku Aureliju Antoniju, jednom od dvojice rimskih careva koji su umrli od nje.
Na vrhuncu pandemije od bolesti je dnevno u Rimu umiralo oko 5000 ljudi, a ukupno je odnijela oko pet milijuna života.
s-17
news.hr-s840
Na vrhuncu pandemije od bolesti je dnevno u Rimu umiralo oko 5000 ljudi, a ukupno je odnijela oko pet milijuna života.
Između 541. i 542. u Bizantskom je carstvu izbila bolest koja je nazvana po caru Justinijanu I.
s-18
news.hr-s841
Između 541. i 542. u Bizantskom je carstvu izbila bolest koja je nazvana po caru Justinijanu I.
U Konstantinopolisu je od nje svakodnevno umiralo oko 10.000 ljudi.
s-19
news.hr-s842
U Konstantinopolisu je od nje svakodnevno umiralo oko 10.000 ljudi.
U nedostatku vremena i prostora za pokop, tijela su ležala na ulicama grada.
s-20
news.hr-s843
U nedostatku vremena i prostora za pokop, tijela su ležala na ulicama grada.
Do kraja pandemije populacija grada je prepolovljena.
s-21
news.hr-s844
Do kraja pandemije populacija grada je prepolovljena.
Povjesničari vjeruju da je desetkovala stanovništvo istočnog dijela Sredozemlja.
s-22
news.hr-s845
Povjesničari vjeruju da je desetkovala stanovništvo istočnog dijela Sredozemlja.
Izazvao ju je uzročnik tzv. bubonske kuge bakterija yersinia pestis.
s-23
news.hr-s846
Izazvao ju je uzročnik tzv. bubonske kuge bakterija yersinia pestis.
Bila je to prva pandemija kuge koja je kasnije više puta poharala čovječanstvo i odnijela više od 200 milijuna života.
s-24
news.hr-s847
Bila je to prva pandemija kuge koja je kasnije više puta poharala čovječanstvo i odnijela više od 200 milijuna života.
Nakon Justinijana najstrašnija pandemija kuge zabilježena je u 14. stoljeću.
s-25
news.hr-s848
Nakon Justinijana najstrašnija pandemija kuge zabilježena je u 14. stoljeću.
Opisana je kao crna smrt, a nitko ne zna pouzdano odakle je stigla.
s-26
news.hr-s849
Opisana je kao crna smrt, a nitko ne zna pouzdano odakle je stigla.
Vjeruje se da su je donijeli putnici u trgovačkim karavanima.
s-27
news.hr-s850
Vjeruje se da su je donijeli putnici u trgovačkim karavanima.
Odnijela je oko 25 milijuna života odnosno četvrtinu tadašnje europske populacije.
s-28
news.hr-s851
Odnijela je oko 25 milijuna života odnosno četvrtinu tadašnje europske populacije.
Pojavila se u tri oblika: bubonska, plućna i septisemična.
s-29
news.hr-s852
Pojavila se u tri oblika: bubonska, plućna i septisemična.
Posljednji put zabilježena je 1855. kada se iz Kine proširila u Indiju, Afriku i Ameriku.
s-30
news.hr-s853
Posljednji put zabilježena je 1855. kada se iz Kine proširila u Indiju, Afriku i Ameriku.
Kuga je službeno nestala 1959.
s-31
news.hr-s854
Kuga je službeno nestala 1959.
Edit as list • Text view • Dependency trees