| s-1
| Već za 2012. predviđeno je više od 100 milijuna eura u okviru grant shema. |
| s-2
| Ta će sredstva poduzetnicima biti dostupna preko Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, koja je odabrana kao posredničko tijelo za provedbu Operativnog plana za regionalnu konkurentnost. |
| s-3
| Izbor HAMAG-a, prema ocjeni njegova predsjednika Uprave Tomislava Kovačevića je logičan, s obzirom na njihovu postojeću financijsku podršku sektoru malog i srednjeg poduzetništva. |
| s-4
| 'HAMAG će nastaviti s provedbom programa osiguranja financijskih instrumenata za poduzetnike i nakon ulaska Hrvatske u EU, ali u širem djelokrugu i sa znatno višim raspoloživim iznosima na godišnjoj razini', kaže Kovačević. |
| s-5
| Iako se još puno detalja mora definirati, već se znaju glavni okviri. |
| s-6
| Sredstva će se usmjeravati prema poduzetničkim projektima kojima se jača konkurentnost, ali i jačanju turizma. |
| s-7
| No, od 2012. primjenjivat će se drukčiji standardi. |
| s-8
| Može se očekivati strože obveze u držanju postavljenih rokova i uvjeta te dostave traženih dokumenata, bez čega projekt neće biti ni razmatran. |
| s-9
| Poduzetnici sredstva neće dobivati nakon odobrenja projekta, nego će ga morati prvo sami financirati, a novac će im biti isplaćen nakon izvršenja. |
| s-10
| 'Pravila zapravo nisu komplicirana. |
| s-11
| To pokazuju i iskustva zemalja koje su ušle u EU, a čiji su podzetnici nakon što su upoznali proceduru bili zadovoljni ', kaže Kovačević, navodeći kako su o tome imali prilike čuti i u Sloveniji. |
| s-12
| HAMAG se, naime, za nove poslove pripremao kroz projekt TAIEX, namijenjen unaprjeđenju pristupa financiranju poduzetništva, a konzultant mu je bio Slovenski fond za poduzetništvo. |
| s-13
| Zasad se zna da će HAMAG nastaviti raditi sa sličnim modelima po kojima je već poznat - jamstvima i potporama poduzetnicima, no otvorena je i mogućnost davanja mikrokredita, ili osnivanja fondova rizičnog kapitala, što upravo provodi Slovenski fond. |
| s-14
| Sredstva koja će nakon 2012. kroz HAMAG biti osigurana definirat će se na godišnjim razinama naknadno, u okviru planova za razdoblje od 2013. do 2020., no godišnji fond mora se potrošiti kroz tri godine. |
| s-15
| 'Vjerujem da će poduzetnici biti spremni za nove uvjete, a HAMAG je pripremu započeo davno prije. |
| s-16
| Želimo u prilagodbi pomoći i ostalima, pa smo organizirali edukacije za pripremu EU projekata ', kaže Kovačić. |
| s-17
| Dio HAMAG-ove pripreme je i natječaj za prijavu konzultanata osposobljenih za pisanje projekata koji je otvoren do 11. studenoga. |
| s-18
| HAMAG će potom stvoriti listu konzultanata, koji će biti preporučeni poduzetnicima. |
| s-19
| Direktor tvrtke Marcus Lindström kaže da u Hrvatskoj, iako još nije članica Unije, vidi velik potencijal za rast upravo sa svojom uslugom. |
| s-20
| 'Instantor procjenjuje da je na hrvatskom tržištu potrebno oko 14 milijuna transakcija za ocjenjivanje kreditnog rejtinga godišnje, odnosno oko četiri transakcije po korisniku godišnje', kaže Lindström. |
| s-21
| Dodaje da su u Hrvatskoj tek ušli na tržište i stoga imaju svega nekoliko klijenata. |
| s-22
| No potencijal je velik jer za razliku od nekih drugih europskih zemalja gdje su usluge kreditnog rejtinga i praćenja ispunjavanja obveza potrošača uobičajene, u Hrvatskoj je to nova usluga. |
| s-23
| Instantor radi tako što ocjenjuje kreditni rejting korisnika sustavom internetskog bankarstva i prosljeđuje ga klijentu, odnosno tvrtki od koje korisnik želi kupiti neki proizvod ili uslugu. |
| s-24
| U Hrvatskoj je takva usluga dostupna na B2C tržištu, odnosno tvrtkama koje žele provjeriti kreditnu sposobnost kupaca. |
| s-25
| Instantor informacije o građanima ne skladišti, već ih briše čim dovrši analizu. |
| s-26
| Nakon toga se ti podaci obrađuju i dostavlja izvješće naručitelju. |
| s-27
| 'Instantor radi sa svim uslugama internetskog bankarstva u Hrvatskoj, ali ne formalno jer mi kao tvrtka ne surađujemo s tim bankama', zaključuje Lindström. |
| s-28
| Postoje tri moguća razvojna modela hrvatskog turizma. |
| s-29
| Prvi je da se razvoj i dalje događa sam po sebi. |
| s-30
| Drugi je da se kroz turizam široko otvori tržište gradnje nekretnina. |
| s-31
| Treći najlogičniji scenarij je da upravljamo razvojem, definiramo što želimo i mjerama poticaja to provedemo. |
| s-32
| Trebaju nam tzv. mixed-use projekti, poput resorta, u kojima će hoteli biti nositelji ponude, a vile i apartmani u različitim režimima korištenja i vlasništva. |
| s-33
| Vrijeme je da razbijemo famu oko prodaje apartmana ili vila u tzv. T1 i T2 zonama, jer su 'mixed-use' projekti jedini način da privučemo investicije. |
| s-34
| Država bi u svakom slučaju trebala kreirati viziju i strategiju hrvatskog turizma. |
| s-35
| Moramo hitno odrediti što u konačnici želimo od te gospodarske grane. |
| s-36
| Osnovni je problem domaćeg turizma u nepovoljnoj strukturi smještajnih kapaciteta - u nas i dalje dominiraju privatni smještaj i kampovi, a udio hotelskih kapaciteta iznosi svega 12 posto od ukupnih smještajnih kapaciteta, što je znatno manje nego u mediteranskim zemljama koje su nam konkurenti. |
| s-37
| Domaće gospodarstvo nema previše mogućnosti izbora prema turizmu koji će još dugo biti glavni pokretač razvoja. |
| s-38
| Osnovni uvjet za razvoj novog modela turizma je razvoj destinacijskog menadžmenta, i to ne samo deklarativno. |
| s-39
| To se danas naziva kreiranje doživljajne spirale vrijednosti koju treba osmisliti posebno izvan sezone te pritom educirati menadžere doživljaja kojih u Hrvatskoj nema. |
| s-40
| Investitore ćemo bez problema privući razvojem turističkih zona. |
| s-41
| Prostornim planovima predvidjeli smo ih na stotine, a realizirano je vrlo malo, te je potrebno točno definirati tko što treba napraviti kako bi se to izmijenilo i definirali projekti za ulaganje. |
| s-42
| Pritom treba štititi resurse, ali to ne znači blokirati investicije. |
| s-43
| Razvoj domaćeg turizma treba usmjeriti prema povećanju udjela hotelskih kapaciteta u ukupnoj ponudi. |
| s-44
| Od svih turističkih objekata hoteli generiraju najveći doprinos nacionalnom gospodarstvu. |
| s-45
| Krajnji je trenutak da sustavom poticaja i olakšica investitorima preusmjerimo razvoj prema željenoj strukturi. |
| s-46
| Udio hotelskog smještaja u Hrvatskoj je 12 posto, a u konkurentskim mediteranskim zemljama dvostruko više. |
| s-47
| Nigdje se udio hotelskog smještaja nije povećao bez jakih državnih poticaja. |
| s-48
| Jačanjem hotelijerstva Hrvatska prestaje biti samo ljetna destinacija. |
| s-49
| Novi model rasta hrvatskog turizma treba biti zasnovan na izjednačavanju uvjeta poslovanja onima u konkurentskim destinacijama, i to prilagodbom porezne politike, parafiskalnim davanjima i uvjetima zapošljavanja. |
| s-50
| Državna i lokalna politika moraju administrativnim okruženjem stimulirati investicije u ono što destinaciju čini privlačnom, npr. u wellness centre, terene za golf i dr. |
| s-51
| Treba investirati u državnu imovinu koja ima potencijala, poput vojnih objekata i Brijuni Riviere. |
| s-52
| Ulagači su blokirani neriješenim statusom turističkog zemljišta i dugim procesima ishodovanja dozvola. |